Labirintitis: uzroci, simptomi i lečenje

Labirintitis je upalni poremećaj koji se ispoljava simptomima kao što su vrtoglavica, problemi sa ravnotežom, mučnina i povraćanje. To nije suviše ozbiljno stanje i potpuno je izlečivo, ali ima jak psihološki uticaj: u stvari, često je izvor zabrinutosti i straha zbog osećaja dezorijentacije koje izaziva. Iz tog razloga, pravovremena dijagnoza i ciljane terapije su veoma važne, kako za ubrzanje izlečenja, tako i za poboljšanje kvaliteta života obolelih. U ovom članku ćemo saznati šta je labirintitis i kako ga prepoznati, istražićemo koji su njegovi uzroci, ispitaćemo moguće komplikacije i navešćemo analize koje treba uraditi kako bi se postavila dijagnoza, kao i najefikasnije tretmane za njegovo lečenje.

ŠTA JE LABIRINTITIS

Labirintitis je zapaljenje labirinta, komponente unutrašnjeg uha (najdubljeg dela uha) koja igra centralnu ulogu u percepciji zvuka i kontroli ravnoteže kroz dve strukture koje obuhvata, pužnicu (poznatu još i kao puž ili kohleja, prim. prev.) i vestibularni sistem. Tipične manifestacije ovog poremećaja su vrtoglavica i problemi sa održavanjem ravnoteže, ali može da izazove i oštećenje sluha: zbog zapaljenja labirinta, zapravo, mozak ne prima pravilno akustične informacije i signale koji se odnose na ravnotežu koji mu se prenose iz unutrašnjeg uha u vidu nervnih impulsa i koji mu, zajedno sa vizuelnim stimulansima, pomažu da čuje zvukove i da obezbedi stabilnost tela, kako u mirovanju, tako i u kretanju. Labirintitis je uglavnom infektivne prirode i može da bude akutan, ako se javlja kao izolovana epizoda, ili hroničan, ako ima tendenciju da se ponavlja. Može da pogađa i decu i odrasle i da utiče na jedno ili oba uha.



    Prijavite se na naš newsletter

    KOJIM SIMPTOMIMA SE ISPOLJAVA LABIRINTITIS?

    Glavni simptom koji karakteriše labirintitis je pojava, često iznenadna, akutne i produžene rotacione vrtoglavice: to jest, pacijent ima osećaj da se okolina vrti. Drugi mogući klinički znaci ovog poremećaja su:

    • mučnina i povraćanje;
    • dezorijentacija i ošamućenost;
    • problemi sa ravnotežom, koji mogu da prouzrokuju poteškoće u stojećem položaju ili sklonost ka padanju na stranu zahvaćenu labirintitisom;
    • tinitus, ili percepcija neprekidnog zviždanja zujanja ili šištanja u uhu;
    • bol u uhu;
    • oštećenje sluha;
    • groznica;
    • opšta slabost;
    • psihološki simptomi kao što su anksioznost, napadi panike, drhtanje, strah, ubrzani rad srca (tahikardija), kratak dah, pojačano lučenje pljuvačke.

    skynesher/gettyimages.it

    UZROCI NASTANKA LABIRINTITISA

    Šta uzrokuje labirintitis? Kako ističe Viši institut za zravlje (Istituto Superiore di Sanità –  (ISS)), ovaj problem je obično uzrokovan virusom koji se širi u labirintu. U poreklu virusnog labirintitisa mogu da budu patogeni odgovorni za različite bolesti, respiratorne ili sistemske, kao što su:

    • grip;
    • prehlada;
    • zauške;
    • mononukleoza;
    • male boginje;
    • rubeola;
    • herpes simpleks.

    Postoje i oblici bakterijskog labirintitisa, uglavnom uzrokovani istim patogenima kao i meningitis (upala moždanih ovojnica) i otitis (upala uha), kao što su Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae, koji su ređi i imaju tendenciju da češće pogađaju decu.

    Labirintitis može da nastane kao posledica stresa, koji, ukoliko je hroničan, može da oslabi imuni sistem i izloži ga većem riziku od uticaja virusa i bakterija koje izazivaju infekcije uha.

    Naposletku, postoji oblik traumatskog labirintitisa, koji može da bude posledica povrede glave (lobanje) kod koje prelom prelazi preko unutrašnjeg uha ili komplikacija hirurškog zahvata na sistemu slušnih organa.

    KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU LABIRINTITISA I CERVIKALNOG SINDROMA?

    Labirintitis se često meša sa cervikalnim sindromom (cervikalgijom), tačnije sa bolom u vratu, sa kojim ima neke zajedničke simptome kao što su mučnina, povraćanje, osećaj dezorijentacije. Međutim, to su dva različita stanja: cervikalgija je, u stvari, bol koji potiče od pršljenova između C1 i C7, koji čine vratnu kičmu, i koji zahvata vrat, a ne uključuje strukture uha.

    BartekSzewczyk/gettyimages.it

    KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA LABIRINTITISA

    U prisustvu vrtoglavice i drugih simptoma zbog kojih može da se posumnja na labirintitis, preporučljivo je razgovarati sa svojim izabranim lekarom, koji može da preporuči pregled specijaliste otorinolaringologa ili specijaliste za audiologiju. Dijagnoza se zasniva na izvođenju serije statičkih i dinamičkih manevara od strane pacijenta, kako u stojećem položaju, tako i sedeći, koji omogućavaju lekaru da dovede u vezu probleme pacijenta sa ravnotežom i razume njihove uzroke. Pregled se takođe fokusira na posmatranje očiju da bi se otkrio eventualni nistagmus (titranje očiju), ritmički i nevoljni pokret koji može da bude povezan sa vrtoglavicom i koji je korisni element za uspostavljanje tačne dijagnoze.

    Specijalista takođe može da koristi niz detaljnih dijagnostičkih analiza i testova, kao što su:

    • Skener (CT) i magnetna rezonanca (MRI), kako bi se isključili drugi problemi, na primer neurološke prirode, kao što je tumor na mozgu, koji može da izazove vrtoglavicu i poremećaj ravnoteže;
    • video nistagmografija, koja omogućava detaljniju procenu nistagmusa, kako u mirovanju, tako i nakon specifične očne stimulacije;
    • audiometrijski test za merenje sluha i otkrivanje eventualnih nedostataka.

    TERAPIJE I LEKOVI

    Šta treba učiniti da bismo se oslobodili labirintitisa? Važno je da se izbegavaju terapije i lekovi “uradi sam”, odnosno neophodno je da se osoba obrati svom lekaru ili specijalisti koji, u zavisnosti od uzroka koji je izazvao upalu, može da predloži upotrebu različitih klasa lekova, kao što su:

    • antibiotici u slučaju bakterijskog labirintitisa;
    • antivirusni lekovi, ukoliko je labirintitis uzrokovan virusom;
    • steroidi za smirivanje upalnog procesa.

    Posebno u akutnoj fazi vrtoglavice, terapija može da uključuje i upotrebu specifičnih lekova za lečenje simptoma, kao što su antiemetici za ublažavanje mučnine i povraćanja, ali uvek po savetu i pod pažljivim nadzorom izabranog lekara.

    Kao što smo videli, labirintitis takođe može da izazove anksioznost: u ovim slučajevima lekar može da preporuči upotrebu specifičnih lekova kao što su selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), koji deluju na ove simptome. Naposletku, ukoliko u poreklu labirintitisa postoji oštećenje uha ili glave, na primer, nakon traume, možda će biti potrebne hospitalizacija i hirurška intervencija kako bi se oni korigovali.

    Odgovarajućim terapijama moguće je potpuno se oporaviti od ovog poremećaja: uglavnom se upala povlači u roku od 3-6 nedelja, iako vrtoglavica i problemi sa ravnotežom mogu da potraju nekoliko meseci.

    digitalskillet/gettyimages.it

    MOGUĆE KOMPLIKACIJE LABIRINTITISA

    Važno je da dijagnoza labirintitisa bude tačna i brza, kako bi se pacijent umirio i upoznao sa prirodom problema od kojeg pati. U stvari, vrtoglavica i poteškoće u ravnoteži, osim što izazivaju sumnju na prisustvo ozbiljnijih patologija, mogu da izazovu i stanje anksioznosti kojim se rizikuje da dođe do ometanja potpunog oporavka i da se izazove hroničnost simptoma: može da se desi da pacijent, koji je doživeo vrtoglavicu sa posebnim strahom, čak i kada je ovaj poremećaj nestao, nastavi da oseća nestabilnost koja ga uslovljava u svakodnevnom životu. Ova moguća komplikacija, do koje ne dovode neorganski, već psihički uzroci, može da se izbegne adekvatnim pristupom, kako dijagnostici, tako i terapiji, korisnim za poboljšanje toka bolesti i kvaliteta života pacijenta. U tom smislu ključna je i komunikacija lekar-pacijent, koja mora da se zasniva na empatiji i veštini slušanja lekara specijaliste, kao i rana dijagnoza i blagovremeno lečenje. Posebnu pažnju treba obratiti ukoliko labirintitis pogađa starije osobe, jer vrtoglavica i problemi sa ravnotežom mogu da povećaju rizik od padova i preloma, koji su već česti u trećem dobu.

    Kao što smo videli, labirintitis je stanje koje, iako može da izazove zabrinutost, nije opasno i može da se izleči. Zato je važno da se kod pojave prvih simptoma obratite svom lekaru kako bi se izvršile odgovarajuće kontrole, isključilo prisustvo ozbiljnijih patologija i odmah odredila metoda lečenja. Jedan od načina da se brzo i spokojno suočimo sa bilo kojim zdravstvenim problemom može da bude DDOR dobrovoljno zdravstveno osguranje. Reč je o polisi koja pokriva medicinske troškove za specijalističke preglede, dijagnostičke testove, hospitalizacije i hirurške intervencije. Polisa ovog osiguranja je fleksibilna, modularna i prilagodljiva svakom pojedincu i koja će zadovoljiti sve potrebe i zaštititi vaše zdravlje i blagostanje.

    IZVORI:

    https://www.santagostino.it

    Benvenuti in Humanitas

    https://www.issalute.it

    https://www.auxologico.it

     

    Autorka članka Ticijana Landi (Tiziana Landi), 21. jul 2023.

     

    Izvor: https://blogunisalute.it/labirintite/